MBA'ASY OMONGUERAVA POHANOHÀRA ÑANA
Nane Retã Paraguáipe oğuahẽ ñandéve Arandu Poha ñana rehegua
umi ñande ypykuéra Guaranígui.
Poha ñana jeporu, jaikuaa AVEI umi ñande jarýi, sy ñande, ñande Tuva Tera kuñakarai ha karai ymaguarégui ha ñande ñambohasa jey Nane Nane ñemoñarépe Arandu. Jajesarekóramo ñande jerére ha umi okarayguáre jahechakuaave mba'eichaitépa tuicha pe Arandu Poha ñana rehegua ohejava'ekue ñandéve umi ava guaraní, heta ogaygua ndohupytýiva pirapire oho Hagua farmacia-pe ojogua Hagua Poha, upévare oipuru Poha ñana ojuhúva, ohepyme'ẽ'ỹre, Tera , heta'ỹre, ha katu oipurúramo hekopete pe ñana imba'asýpe Guara, okueránte AVEI. Hetaite tapicha piko omano'aramo'ã hi'ára ğuahẽ mboyve ndajaikuaái rire Poha ñana jeporu.
Poha ñana jajuhu opa hendápe:. ñande Róga jerére, yvytýpe, Nume, kokuépe ha ñemuháme ndahepyiete
Ymaite guive ñande ypykuéra omomba'e ha oiporu Poha ñana, péicha ha'ekuéra ohapejoko ha omonguera mba'asy.
Ava Guaraní he'i raka'e "ndaipóri nunga mba'asy oñemongaria'ýva Poha ñana renondépe".
Ko aRape Oi ava oñotỹva Poha ñana ha ohepyme'ẽ laboratorios-kuérape ojejapo Hagua chugui Poha farmacia-pe, ojehepyme'ẽva.
Umi apytépe indigena-Kuera, oporopohãnóva pe, ojeheróva'ekue Chaman, Tera Paje. Ko'aga umi oiporopohãnóva Poha ñana rupive, ojehero "Médico (pohânohára) Nana".
Guaranikuéra naimba'asýi voi, ojeguereko kuaágui, porãgui Okaru, tekoha oikohápe, hete UPE omombarete, omohesãi, ja omoingo pukuve chupekuéra.
Europeo ha africano-Kuera oğuahẽvo , ogueru imba'asy ha ojapyhývo chupekuéra, hetaiterei ho'a ha Omano, ndojepokuaáigui hete, ndoguerekóigui Defensa UPE mba'asýpe Guara.
Péicha Oi jehaípe umi mba'asykuéra apytépe, ojukavéva ichupekuéra ha'e viruela, sarampión, disentería, catarro, paludismo , Calambres, espasmos, parasitosis, úlcera dermatosis ha. Umi haiharakuéra omombe'u ha'ekuéra ndahasýiha iñakãgui.
Poha ñana jeporu, jaikuaa AVEI umi ñande jarýi, sy ñande, ñande Tuva Tera kuñakarai ha karai ymaguarégui ha ñande ñambohasa jey Nane Nane ñemoñarépe Arandu. Jajesarekóramo ñande jerére ha umi okarayguáre jahechakuaave mba'eichaitépa tuicha pe Arandu Poha ñana rehegua ohejava'ekue ñandéve umi ava guaraní, heta ogaygua ndohupytýiva pirapire oho Hagua farmacia-pe ojogua Hagua Poha, upévare oipuru Poha ñana ojuhúva, ohepyme'ẽ'ỹre, Tera , heta'ỹre, ha katu oipurúramo hekopete pe ñana imba'asýpe Guara, okueránte AVEI. Hetaite tapicha piko omano'aramo'ã hi'ára ğuahẽ mboyve ndajaikuaái rire Poha ñana jeporu.
Poha ñana jajuhu opa hendápe:. ñande Róga jerére, yvytýpe, Nume, kokuépe ha ñemuháme ndahepyiete
Ymaite guive ñande ypykuéra omomba'e ha oiporu Poha ñana, péicha ha'ekuéra ohapejoko ha omonguera mba'asy.
Ava Guaraní he'i raka'e "ndaipóri nunga mba'asy oñemongaria'ýva Poha ñana renondépe".
Ko aRape Oi ava oñotỹva Poha ñana ha ohepyme'ẽ laboratorios-kuérape ojejapo Hagua chugui Poha farmacia-pe, ojehepyme'ẽva.
Umi apytépe indigena-Kuera, oporopohãnóva pe, ojeheróva'ekue Chaman, Tera Paje. Ko'aga umi oiporopohãnóva Poha ñana rupive, ojehero "Médico (pohânohára) Nana".
Guaranikuéra naimba'asýi voi, ojeguereko kuaágui, porãgui Okaru, tekoha oikohápe, hete UPE omombarete, omohesãi, ja omoingo pukuve chupekuéra.
Europeo ha africano-Kuera oğuahẽvo , ogueru imba'asy ha ojapyhývo chupekuéra, hetaiterei ho'a ha Omano, ndojepokuaáigui hete, ndoguerekóigui Defensa UPE mba'asýpe Guara.
Péicha Oi jehaípe umi mba'asykuéra apytépe, ojukavéva ichupekuéra ha'e viruela, sarampión, disentería, catarro, paludismo , Calambres, espasmos, parasitosis, úlcera dermatosis ha. Umi haiharakuéra omombe'u ha'ekuéra ndahasýiha iñakãgui.
Py`a ruru
Py`a ruru ha`e pe ñande py`a irurúvo, ikatu karu vaígui, avei ja`úramo y
tembi`u aku ári, avei péva ko mba`asy jarekóramo ndaikatúi ja`u mba`eve hasýgui
ñandéve ñande py`a, péicha umi oka`úva hoy`úramo pyharekue opáyrõ katueterei
ipy`aruru।
Upéicharõ ja`uva`erã aguape, ka`a piky, tape ryva, saúko ha aguai
rykue।
Ojepichyva`erã tosinal souko rykuére ha aguapepuru`ã, péicharõ
pohanohára oguerekóva arandu ka`aty omoĩ pe hasýva py`a ári kurusu ha oñembo`e
hese.
Péicha oĩ kuimba`e ha kuña oikuaáva mba`éichapa oñepohãnova`erã
py`aruru.
Oĩ ko`ág̃a peve okaraháre oikuaáva ha orekóva arandy ome`ẽva`ekue
chupekuéra Tupã omonguera hag̃ua opaite tapichápe péicha ijaereínte oikuaa ha
oporamonguera hikuái opaichagua mba`asy।
Tapicha ipy`arurúva oñandu ipy`a ha`etévaicha ivevuipáva oguerekóva y
ipype. Péicha jave ndo`uiva`erã tembi`u kyra, oguerekóva avati ha mandi`o,
mba`eve ochyryrýva ha`éva vaka ro`o térã kure ro`o, ha mba`eve mba`e ipohýiva
ipy`ápe g̃uarã.

No hay comentarios:
Publicar un comentario